U sklopu „Eko dana 2010.“ Održana je biciklijada pod nazivom „Jedan auto manje“. Kratku reportažu donio je Zadarski list:

Velika proljetna biciklijada na jučerašnji, skoro ljetni, dan izvukla je iz kuća mnogobrojne Zadrane koji su sa svojim biciklom upotpunjavali kolonu vozeći tako od Puntamike do Perivoja Vladimira Nazora. Deveta po redu biciklijada u okviru Eko dana "Jedan automobil manje" u organizaciji Prirodoslovno - grafičke škole, je po riječima organizatora ove godine okupila najveći broj ljudi, puno veći no što se predviđalo.
Bilo je tu bicikla baš svih godišta i vrsta, kao i ljudi baš svih uzrasta i profila. Od male četverogodišnje djevojčice na minijaturnom biciklu koja nije ni izdržala cijelu rutu do dugogodišnjih profesionalnih biciklista iz Biciklističkog kluba Zadar. Neizostavni su i rekreativci, to jest oni kojima je bicikl najdraže sredstvo kretanja i điravanja, kao i "obitelji biciklista", no najbrojniji su bili školarci, oni na kojima sve ostaje i koji garantiraju da kultura vožnje bicikle u Zadru ide prema visokom nivou.
Jedna od njih, devetogodišnja Sara Perinović, unuka Ferdinanda Perinovića, predsjednika Društva za zaštitu biciklista u prometu, bez straha je odvozila rutu na svom ružičastom biciklu.
- Super je voziti među tako puno ljudi. Znam da je puno zdravije voziti se biciklom, nego autom pa ću tako i ja uvijek pokušavati svugdje češće ići biciklom, rekla je osviještena Sara.
Cijeli jučerašnji događaj je počeo na startu ispred Hotelijersko-turističke škole gdje su se podijelile narančaste majice i startni brojevi, koji su ujedno označavili brojeve za lutriju. Putem je sve osiguravala policija, a ugodnom vožnjom uz morski zrak i zrake sunca, biciklisti su polako stizali na odredište. Kako ova biciklijada nema pobjednika ni gubitnika, oni s natjecateljskim duhom mogli su se iskazati na cilju u igrama kao što su najsporija vožnja i štafeta.
Zabavni program je vodio Ivica Antić, profesor iz Prirodoslovno - grafičke škole, a prisutne su sa biciklističkim egzibicijama zabavili biciklisti iz bike shopa Calimero na čelu s Ivanom Ražovom. U napetom proglašenju lutrije, nakon dodijeljenih pizza, besplatnih popravaka, ruksaka i lopti, Bojan Bogdanović je osvojio glavnu nagradu, što drugo nego li - bicikl.
U biciklijadi s naglaskom na ekološki aspekt ovakvog kretanja od njena prva održavanja 2002. godine sudjeluje Nedjeljko Franov, Hrvat koji živi i radi u Parizu.
- Svake godine sam tu u ovo vrijeme i ne propuštam niti jednu biciklijadu. Volim Eko dane, sport, zdravlje i slavlje. Francuzi imaju podjednaku kulturu vožnje biciklom, no malo je bolje tamo prometno uređeno. Ima puno ogromnih biciklističkih parkirališta koji se nakon pola sata parkiranja naplaćuju 1 euro po satu, rekao je Franov te dodao kako je ipak tamo mravinjak automobila pa je zato pobjegao u rubni dio Pariza, a još radije "pobjegne" u Zadar.
Ovogodišnja biciklijada, pod motom "Grad pripada i nama, a ne samo automobilima" zaista poručuje da bicikliranje spašava čisti zrak, a i iz godine u godinu pretvara se u sve važniji društveni događaj.

Zvuci djembe bubnjeva odzvanjali su Narodnim trgom, te tako privukli brojne prolaznike kojima je skupina "Zadarski bubnjari" navukla osmijeh na lice. Skupina maskirana u indijance je nastupila u sklopu Eko dana, svirali su za planet Zemlju i kako bi pjesmom i plesom Zadranima pružili primjer pozitivne energije. Više o njima kazao nam je voditelj Mladen Antišin, liječnik i učitelj trancedentalne meditacije.  
- Došli smo i sviramo za planetu Zemlju, bubanj je zemlja i uzemljenje i s bubnjanjem našeg kruga na neki način ćemo iscjeljivati Zemlju, kazao je Antišin dodajući kako ih je u skupini tridesetak te da se sastaju jednom tjedno i uče ritmovem, plesove i šuškanje.
Zadarski bubnjari sviraju na afričkim djembe bubnjevima, a učinci tog bubnjanja djeluju pozitivno na rad mozga, što se može vidjeti i EEG-om.
- Otvoreni smo za sve, bubnjamo i igramo se. Bubanj je dobra antistres terapija, povećava alfa valove u mozgu i kada bi se mozak snimao EEG-om to bi se i primjetilo. U dosta programa rehabilitacije, kod multiple skleroze i PTSP-a te u raznim Team building programima u svijetu počinju se koristiti bubnjevi zbog tog terapijskog učinka. Ljudi se putem bubnjanja zbližavaju i harmoniziraju, što se kasnije odražava na njihov bolji rad i učinak, kazao je Antišin dodajući kako se zainteresirani mogu javiti na internet stranici Ayus centra.
Skupina dosta nastupa u programima vezanim za zaštitu prirode, tako su nedavno u povodu Dana zemlje nastupali u Šibeniku.
(Zadarski list)

U sklopu „Eko dana 2010.“održana je, u organizaciji udruge „eko-Zadar“ i Prirodoslovno-grafičke škole javn tribina „Zelena generacija i budućnost Zemlje. Evo što je izvijestio Zadarski list:


Na prvom zadarskom Café Scintifiqueu, koji se održao u okviru Eko dana, sa znanstvenikom dr. Draženom Šimlešom razgovaralo se o zelenoj generaciji i budućnosti svijeta u caffe baru Royal.
U znanstvenom kafiću su sudjelovali Atana Grbić iz Eko Zadra i Edo Končurat iz Prirodoslovno-grafičke škole, oboje iz Organizacijskog odbora Eko dana te zainteresirani građani, studenti, školarci.
Šimleša je inače viši asistent na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu, predaje kolegij "Globalizacija" na Mirovnim studijima te "Globalno društvo i održivi razvoj" na Hrvatskim studijima. Aktivan je na civilnoj sceni i trenutačno volontira kao tajnik udruge Zelena mreža aktivističkih grupa (ZMAG) te je dopredsjednik Mreže eko sela Balkana (MEB).
O zelenoj generaciji, generaciji koja bi jednog dana trebala postojati i živjeti samo zelenim stilom života, Šimleša kaže da će se morati pojaviti.
- Prema svim znanstvenim podacima generacijama se uništava eko sustav. Ako će htjeti zadržati kvalitetu življenja koju mi imamo sada, a koja je već lošija no što je bila, buduće generacije će se morati okrenuti održivom razvoju. Nasuprot apokaliptičnim scenarijima u kojima mediji pretjeruju, ljude ne bismo smjeli plašiti jer se tada povlače. Trebamo ih informirati i educirati da izađu i tragaju za konkretnim rješenjima, rekao je.
A konkretna rješenja se nalaze u podizanju svijesti o očuvanju okoliša, u malim zelenim koracima koje svi individualno možemo provoditi, ali na kraju, što je najvažnije, u sustavnom i organiziranom uvođenju takvog stila života u društvo. Isto tako, teško da će se išta promijeniti sve dok svi imamo osjećaj da je uništenje eko sustava negdje prostorno i vremenski daleko od nas. Sve dok ne dobijemo pravu, istinsku emociju za ekosustav, sličnu kao što imamo jedni prema drugima.
- U ovome ne uspijevaju samostalni borci, kao što su to bili neki povijesni heroji. Poanta je u suradnji. Imamo sreće što je naša zemlja ekološki jako bogata, ali u svijetu postoje mjesta koja imaju puno održiviju strukturu, no što je kod nas. Takvu strukturu treba uvoditi od političkog vrha sustavno u cijelo društvo. Žalosno je da samo bogatiji mogu kupiti solarne ploče za grijanje. Kad bi država to poticala, prije bi se takav način korištenja energije raširio po društvu. Zato mi odozdo moramo pritiskati prema gore, istaknuo je Šimleša te dodao da je u borbi ekologije s ekonomijom, ekologija nažalost uvijek na drugom mjestu.
A dobar primjer kako bi jednog dana zelene generacije živjele je eko selo, a u jednom takvom radi i Šimleša.
- Dvadeset kilometara južno od Zagreba sam s grupom ljudi pronašao svoj poligon za eksperimentiranje. Tamo se bavimo s eko proizvodnjom hrane, imamo zelene krovove, solarne ćelije, otpadno ulje koristimo kao biodizel, za sve što možemo koristimo prirodne materijale, čistimo s biljnim čistačima, radimo na eko kozmetici, a infrastruktura se i dalje slaže. Provodimo i razne radionice, edukacije, a kroz ekoselo prolazi zaista velik broj ljudi, rekao je.
Tako se u ugodnoj atmosferi na prvom zadarskom znanstvenom kafiću razgovaralo o jako važnoj temi, a kako je rekao Šimleša, ne smijemo se zadovoljiti s malim simboličnim akcijama jer za njih nemamo vremena, već krenimo umreženi s konkretnim rješenjima.

Stvarajući preduvjete za kreiranje kvalitetnijeg života zajednice udruge Šigureca i Eko-Zadar danas su, u sklopu Eko dana 2010, u Kino Pobjedi organizirali buvljak "Uzmi ili ostavi", na koji su građani mogli donijeti stvari koje sub željeli darovati ili razmijeniti, te sudjelovati u ovom projektu uz ugodno druženje, radeći dobro djelo.
U suradnji s Crvenim križem, stvari koje nisu darovane ili razmijenjene tijekom trajanja buvljaka, bit će proslijeđene u prostorije Crvenog križa u ulici Ljudevita Posavskog gdje će ih štićenici moći preuzeti radnim danom od 10.00 do 13.00 sati.
(ezadar.hr)

U Gradskoj knjižnici Zadar održana je tribina Zelena generacija i održivi razvoj, kao dio programa Eko dana u organizaciji Prirodoslovno-grafičke škole i Eko Zadra. Predsjednica udruge Eko Zadar je bila u ulozi moderatora, videolinkom se iz Ženeve javio dr. Davor Pavuna, poznati hrvatski fizičar koji je angažiran u Obaminom timu za energetiku, jedan dio predavanja imao je i Vjeran Piršić iz udruge Eko Kvarner, kao i Davor Fadić iz udruge Z.V.U.K.. Na tribini je bilo ukupno dvadesetak ljudi - Edo Končurat iz škole, članovi udruga te ostali zainteresirani za ovu goreću temu koja će uskoro svima, htjeli to ili ne, biti vrlo važna. Radi se o zelenoj generaciji koja živi održivo i koja će jednog dana morati postojati jer resursa je ostalo jako malo.

Piršić je rekao da će, ako se stanje ne promijeni, doći do promjena biblijskih razmjera.

- Neoliberalna era koja traje od Drugog svjetskog rata, takozvani divlji kapitalizam, je pri kraju. Kraj je i eri fosilnih goriva. Prvo će nestati nafta, pa plin, pa ulje. Po predviđanjima stručnjaka doći će i do krize hrane. To što Hrvatska uvozi 50 posto hrane je kao da si stavlja omču oko vrata. Istovremeno, u tijeku je ekonomski slom. Pitanje je što napraviti dok se u istom trenutku događa ekonomski krah i kraj energenata. Nećemo zabiti glave u pijesak kao nojevi, nećemo ni sutra svi baciti u smeće motore od automobila, ali moramo naučiti funkcionirati na razini održivosti, rekao je Piršić.

Piršić kaže da moramo spojiti svoje stare mudrosti i blaga koja smo naslijedili s novim saznanjima. Objašnjava to na primjeru stoljetnih maslina.

- Vidio sam prekrasne, nevjerojatne masline u Lunu na Pagu stare 1.600 godina. To su masline koje su rasle iz košćice, a ne klonovi koje mi imamo danas, što znači da se čuva bioraznolikost. No imaju visoke krošnje, teško ih je brati, nisu isplative pa su se neki ljudi vadili da bi na tom mjestu posadili nakazne apartmane. Mi ne možemo pokušavati živjeti američki san iz šezdestih godina gdje svi imaju dvije kuće, automobile... Više nema resursa za potrošačku civilizaciju, upozorava Piršić.

Njegovo promišljanje počiva na nekoliko teza, kao što je Green New Deal, Održivost, a ne održivi razvoj, Granice rasta i Lokalizacija nasuprot globalizacije.

Kako objašnjava, lokalizacija je potrebna radi održivosti. Ukratko rečeno, sela oko grada bi trebala proizvoditi hranu za taj grad. Tako se ne može dogoditi da zbog nekog šoka u prijevozu hrana ne stiže do odredišta.

Dr. Pavuna je istaknuo da je Hrvatska malo zagađen dragulj, a uopće ju ne čuvamo. Takva svijest Hrvata se mora promijeniti.

- Treba se fokusirati na mlade. Za ovakve promijene, da bismo napravili bolju civilizaciju, treba nam oko pola generacije. Treba ući u medije, u obrazovni segment, evo, i u Crkvi je ova godina godina zaštite okoliša, svi se moramo dići na noge da bi se nešto promijenilo, rekao je dr. Pavuna.

Davor Fadić je svoje predavanje temeljio na jednom radu pod nazivom 10.000 stabala, po kojem bi svaki čovjek na planetu trebao posaditi 10.000 stabala kako bi se neutraliziralo dosadašnje onečišćenje.

- Kad sam to pročitao, shvatio sam da je stanje vrlo ozbiljno. Pošumljavanjem bi se proizveo kisik, sačuvala bioraznolikost, voda bi se stabilizirala i tako u krug. Ukratko, obnovio bi se ekosustav. Ipak 10.000 je jako velika brojka pa se čini da će biti jako teško. Ali moguće je, govori Fadić i dodaje da promjena životnog stila svakog pojedinca ipak ne bi bila dovoljna.

- Zaista bi se svi trebali potruditi da tako žive, ali čak i kad bi svi tako živjeli, ukupna ušteda energije ne bi nadomjestila štetu koju nanose najveći zagađivači u okolišu. Jedan golfski teren popije vode kao cijeli Zadar, slikovit je bio Fadić.

Utješno je što se zaista razne organizacije sve više okupljaju i surađuju na svojim zajedničkim ciljevima, educiraju ljude, senzibiliziraju javnost. Tako pokušavaju zagrebati malo ispod površine, da ne bude to samo ekološka svijest, nego i djela.

Jednim dijelom u tome su uspjeli s ovom tribinom, kao i projekcijom filma "Home" koja je bila poslije tribine u kinu Pobjeda. Tamo su se sudionicima tribine pridružili i učenici Prirodoslovno-grafičke škole.

Pogledajte kako je "Eko-Zadar" proslavio svoj 11. rođendan!

http://www.ezadar.hr/clanak/proslava-11-rodendana-udruge-eko-zadar-21-travnja-2010

http://www.ezadar.hr/clanak/eko-zadar-za-rodendan-posadio-cedar-na-rivi