Jučer  je započeo program proslave Dana općine Jasenice. Tim je povodom u Osnovnoj školi Petra Zoranića u Maselnici održano predavanje Taide Garibović, ekologinje i biologinje mora, te Atane Grbić, predsjednice udruge EKO Zadar. Predavanje uz računalnu prezentaciju nosilo je naslov "Istraživanje i očuvanje ekosustava Novigradskog i Karinskog mora".

Na početku izlaganja kojem su pribivali načelnik općine Jasenice Martin Baričević i zamjenik načelnika Dane Rončević, Atana Grbić predstavila je rad i zadaće kojima se bavi EKO Zadar, u koje spada i provođenje naslovnog projekta.

Riječ je o projektu koji je napisan ovo proljeće u suradnji s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim djelovima prirode Zadarske županije, kazala je Taida Garibović, dodavši kako je jedan od razloga što je odluka pala baš na Karinsko i Novigradsko more i to što Hrvatska želi ući u EU, a jedan od uvjeta za EU je i program Natura 2000.

Novigradsko i Karinsko more predstavljaju jednu potencijalnu lokaciju za ulazak u mrežu lokaliteta u kojima se čelnici europskih zemalja trude zaustaviti proces nestanka biljnih i životinjskih vrsta i osipanje biološke raznolikosti. Pritom valja znati i činjenicu da je Hrvatska jedna od tri europske zemlje s najvećpm biljnom raznolikošću i stoga je morala predložiti tisuću lokaliteta, odnosno područja s preko 250 vrsta i sedamdeset stanišnih tipova koja će se kasnije znanstveno istražiti.

- Studija o izvedivosti o mogućnostima odvodnje na području Karinskog i Novigradskog mora koju su zajednički radili Bavarska i Hrvatska i u kojoj se istraživalo kakvo je sada stanje u ovim morima, pokazala je rezultate koji su u najmanju ruku poražavajući, pogotovo za Karinsko more, za koje je dokazano da ni u kom slučaju više ne može primiti nikakav ispust ili odvod ljudske prirode, istaknula je Garibović.

Za Novigradsko more, pak, postoji mogućnost stvaranja odvodnog sustava ili postavljanje cijevi koje bi te vode odvele u Podvelebitski kanal. O tome je svoje mišljenje izrazio i načelnik opčine Martin Baričević, koji je kazao kako je ta studija na neki način pokazala ono što su ljudi u ovdašnjim naseljima i do sada znali.

- Potrebna je jedna crpna postaja na sredini Novigradskog mora koja će prikupljati otpadne vode od svih naselja i to dalje odvoditi u Podvelebitski kanal, kazao je Baričević i upitao se ne bi bilo bolje da s novcem kojim su Bavarci financirali izradu studije koja je otkrila poznate stvari, financirala izrada suvremenog sustava odvodnje na ovim prostorima.

Taida Garibović predstavila je potom ciljeve projekta očuvanja ekosustava Novigradskog i Karinskog mora koji su sljedeći:

- Prvo je terensko istraživanje koje bi započelo sljedeće ljeto jer zahtijeva tople ljetne mjesece zbog zarona. Naši bi ronioci cijelo ljeto ronili i prebrojavali i snimali kamerama vrste. Kasnije bismo obradili te podatke iz kojih bi proizišla edukativna brošura i dvojezična te bi je se podijelilo lokalnom stanovništvu i školama, kazala je Garibović te najavila da bi se iz edukativne brošure trebali razviti info paneli koji bi bili postavljeni na plažama Novigradskog i Karinskog mora. Ovaj projekt je ujedno i nadopuna projekta na državnoj razini koji provodi Državni zavod za zaštitu prirode.

- Prve faze projekta već su počele, od rujna do svibnja cilj nam je prezentirati projekt u svim mjestima novigradskog i karinskog kraja i provesti ispitivanje lokalnog stanovništva da nakon prezentacija nam pomognete vašim mišljenjima i savjetima, naglasila je Taida Garibović.

Nakon prezentacija se između svih sudionika razvila živa i bogata rasprava u kojoj se diskutiralo o problemima zaštite eko sustava na ovome području, kao i samome programu Natura 2000 koji je dosada jedinicama lokalne samouprave donio samo administrativne teškoće i troškove. No, kako su upozorile gošće iz EKo Zadra, u slučaju ulaska u EU, bi troškovi zaštite prirode prešli, dijelomice i na tijela Unije.

- Ono što je važno je da svi ti različiti projekti ne budu na teret ovih ljudi koji ovdje žive, nego ako su od općeg interesa, ako su za svih, onda bi i svi trebali za to na neki način i plaćati, zaključio je načelnik Baričević, dok je Atana Grbić istaknula važnost daljnje suradnje oko ovoga projhekta kojemu je rečeno predavanje bilo tek prvi korak oko čega je postignuta međusobna suglasnost.

Istraživanje i očuvanje ekosustava Novigradskog i Karinskog mora

Ovim projektom udruga "Eko - Zadar" želi popisati i dokumentirati sve biološki značajne vrste u ovim morima te ih uvrstiti u Naturu 2000, najveću koordiniranu ekološku mrežu za zaštitu prirode u svijetu. Tako bi, ulaskom u EU, mora bila zaštićena, ljudske djelatnosti koje narušavaju ekosustav morale bi se obustaviti, a ostale bi se kontrolirale kako bi se provodile na pravilan način i tim putem spriječilo nestanak vrsta.

Prezentacija projekta udruge "Eko - Zadar" pod nazivom "Istraživanje i očuvanje ekosustava Novigradskog i Karinskog mora" održana je jučer u Knjižnici i čitaonici Novigrad. Atana Grbić - Martinović, predsjednica udruge i Taida Garibović, diplomirani inženjer biologije i ekologije mora, predstavile su projekt mještanima, a slične prezentacije planiraju napraviti u svim mjestima vezanim za Novigradsko i Karinsko more.

Kao i svaka država članica EU, Hrvatska će nakon pristupanja morati predložiti područja za uključivanje u tu ekološku mrežu. U Hrvatskoj je utvrđeno oko 1.000 potencijalnih Natura 2000 područja koja bi pomogla u spašavanju otprilike 250 vrsta i 70 stanišnih tipova. Hrvatska je jedna od tri europskih zemalja s najvećom biljnom raznolikošću, stoga je njezin doprinos ključan u zaustavljanju gubitka biološke raznolikosti u Europi.

Zato je bitno popisati vrste u Karinskom i Novigradskom moru, kao prvi korak u ostvarivanju ovog cilja. Ako bi istraživanje pokazalo da u Novigradskom i Karinskom moru ima dovoljno endemskih i zaštićenih vrsta te da se zadovoljavaju kriteriji za ulazak u program Natura 2000, mora bi bila zaštićena, ljudske djelatnosti koje narušavaju ekosustav mora bi se obustavile, a ostale bi se kontrolirale kako bi se provodile na pravilan način.

Potrebno je ukomponirati zaštitu mora i ljudske djelatnosti. Neki ekosustavi ne bi opstali bez ljudske intervencije. Ulaskom Novigradskog i Karinskog mora u Naturu 2000 dobili bismo čisto more, spriječilo bi se izumiranje vrsta, ostavili bismo nešto bolje i zdravije svojoj djeci, rekla je Garibović koja je predstavljala projekt.

Kako kaže, "Eko - Zadar" je za istraživanje izabrao ovo područje upravo zbog toga što su to dva specifična, zatvorena sustava, a očekivani rezultat istraživanja je upoznavanje mora, uključivanje lokalnog stanovništva u zaštitu mora te prepoznavanje važnosti budućih projekata vezanih za Naturu 2000.

Istraživanje će se provoditi sljedeće godine u ljetnim mjesecima, dok bi do veljače 2011. godine trebala biti završena obrada podataka, izrada brošure na hrvatskom i engleskom jeziku, te postavljanje izložbe podvodnih fotografija snimljenih tijekom istraživanja. Rezultati bi se predstavljali i po mjestima, uz prezentacije i edukaciju najmlađih u osnovnim školama. Projekt se i dalje aplicira po resornim ministarstvima kako bi se dobila sredstva za provedbu istraživanja u kojem će sudjelovati ronioci i biolozi iz udruge "Eko - Zadar", a u komunikaciji su i s povezanim institutima. TZO Novigrad organizirala je ovo predavanje u znak podrške projektu te priložila pismo podrške kao dokaz da su tamošnji mještani zaista zainteresirani za zaštitu svoga mora.

U projektu sudjeluju Javna ustanova za upravljanjem zaštićenih dijelova prirode Zadarske županije, Državni zavod za zaštitu prirode, korisnici gospodarskih djelatnosti, stanovništvo i turisti koji nas posjećuju. Svi moramo sudjelovati u zaštiti mora, zato smo danas ovdje. Ljudi koji žive uz ovo more sigurno će ga najviše htjeti štititi, a i najbolje znaju probleme vezane uz zaštitu mora, rekla je Garibović.

A u razgovoru nakon prezentacije projekta, mještani su istaknuli što im smeta. Problemi su nezanemarivi i nižu se godinama - prekomjerna izgradnja na obali, izravni ispusti fekalnih voda iz naselja i kuća za odmor, velika količina toksičnih tvari zaostalih od bivše tvornice Glinica, zatim reverzibilna hidroelektrana na rijeci Zrmanji, zbog čije akumulacije voda nema više dostatnih dotoka hranjivih tvari u Novigradsko more. Ono što mještane Novigrada, ribarskog mjesta, najviše muči jest nestajanje vrsta - plave ribe, poznate novigradske srdele je sve manje, skuša i tuna više nema, nekad ih je bilo na tone, oštriga i jakopskih kapica ima u tragovima, a jednim dijelom je za to kriv i nekontrolirani, prekomjerni izlov nedopuštenim sredstvima te uništavanje riblje mlađi.

Novigradski ribari sjećaju se kako se prije lovilo. Danas, kažu, jedan reflektor na brodu osvijetli more kao što bi nekad osvijetlili ferali na svim novigradskim brodovima. Mišljenja su da je i to pridonijelo nestajanju vrsta.

Mještani su naveli i primjer plaže na Sv. Duhu u Posedarju, koja je prirodni rezervat morskih ptica, a tamo već godinama radi disko-klub.

Iako su ljudi skeptični da će se ovi problemi riješiti, bojeći se ljudske gramzljivosti i jakih gospodarskih lobija, ove predavačice ne daju im da gube nadu.

U radu za udrugu naučile smo na odbijanje i negativnost, a ipak smo puno napredovali. Evo, samo na primjeru Zelenog telefona. Na početku nismo uspijevali riješiti niti jedan problem, a danas, nakon osam godina, 70 posto prijavljenih slučajeva se riješi, rekla je Grbić - Martinović, predsjednica udruge te istaknula da udruga neće odustati.

Na kraju je Plamenko Anzulović, predsjednik TZO Novigrad, simbolično pozvao okupljene na novigradske dagnje, koje Zadarska županije pokušava brendirati, a uz domjenak se i dalje nastavilo o zaštiti onog mještanima najvažnijeg - njihovog mora.